Da li ste znali kako se isplaćuje dividenda (raspodeljuje dobit) i koja su osnovna pravila? Jedna od bitnih tema koju treba da razumeju preduzetnici koji pokreću sopstveni biznis je upravo njegov finalni cilj a to je kako sebi da raspodele dobit koju su zaradili. U praksi je rasprostranjen termin dividenda mada društva sa ograničenom odgovornošću raspodeljuju dobit dok se dividenda odnosi na pravo akcionara na učešće u dobiti po osnovu akcija.

Ko odlučuje o raspodeli dobiti:

Skupština društva većinom od dve trećine odlučuje o raspodeli dobiti ukoliko se ostvari na kraju poslovne godine. Osnivačkim aktom se može predvideti i druga većina za donošenje odluka ali ne manja od polovine ukupnog broja glasova. Zakonom nije propisana obavezna raspodela dobiti, vec skupština može odlučiti da dobit ostaje neraspoređena.

Pravo na isplatu dobiti:

Prava članova društva srazmerna su učešću udela tog člana u osnovnom kapitali, osim ako je osnivačkim aktom određeno drugačije. Na primer, član koji ima 50% udela ima pravo na 50% učešća u dobiti. Kako smo naveli, moguće je predvideti i drugačiju srazmeru pa da član koji ima 30% udela, ima pravo na 90% učešća u dobiti.

Isplata učešća u dobiti:

Isplata dobiti se odobrava odlukom o raspodeli dobiti. Rok za isplatu ne može biti duži od šest meseci od dana dana donošenja odluke o isplati dobiti. Isplata dobiti se može plaćati isključivo u novcu u društvu sa ograničenom odgovornošću. Društvo ne može, ni posredno ni neposredno da pruža finansijsku pomoć svojim članovima za sticanje udela u društvu (davanjem zajmova, jemstava, garancija..).

Pravo na privremenu isplatu dobiti:

Dobit koja se isplaćuje u toku godine naziva se međudividenda. Nema zakonskog vremenskog okvira za isplatu međudividende nego skupština ili odbor direktora odlučuju o datumu isplate. Takođe, međudividenda se može platiti isključivo u novcu. Postoje dva uslova koji moraju da se ispune kako bi se isplatila međudividenda:

1. Finansijski rezultat i izveštaj (može se sastavi u slobodnoj formi) sačunjen za namenu isplate međudividende mora da pokazuje da je društvo ostvarilo dobit i da društvo raspolaže sa novčanim sredstvima za plaćanje međudividende.
2. Iznos međudividende nije veći od ukupne dobiti ostvarene nakon završetka prethodne poslovne godine, uvećanje za neraspoređenu dobit i rezerve koje se mogu koristiti u te namene, a umanjene za utvrđene gubitke.
   
   

Stopa poreza na dividendu iznos 15%, a primenjuje se na bruto dividendu (iznos koji sadrži porez). Na primer, ukoliko privredno društvo odnosno njegova skupština odluči da raspodeli osnivačima 100.000 RSD, od ovog iznosa kroz porez će biti uplaćeno državi 15.000 RSD (100.000 x 15%), a osnivači će primiti 85.000 RSD. Ukoliko firma želi da isplati osnivačima ugovoreni iznos (neto), da bi izračunala bruto dividendu, potrebno je da neto iznos pomnoži sa koeficijentom 1.1764706.